Evropska komisija će 12. oktobra objaviti izvještaj koji je posvećen Bosni i Hercegovini i njenoj (ne)uspješnosti u evropskim reformama. Ističe se da su stranke iz Republike Srpske negativno uticale na evropsku perspektivu države, ali i da postoje mnoge dodatne krize.

U izvještaju u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid stoji da je RS svojim preuzimanjem državnih nadležnosti na entitet i demontiranjem državnih institucija ugrozio pristupanje BiH u EU. Naglašavaju da su sve stranke sa sjedištem u RS-u dugo blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou, “što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama”.

Nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio odluku o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, u Narodnoj skupštini RS-a je donesena odluka o neučestvovanju u radu institucija BiH. U tome su učestvovale sve parlamentarne stranke u RS-u i zbog toga duže od godinu dana u domovima parlamentarne skupštine nije bilo moguće donijeti reformske zakone kakvi su Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, izmjena Zakona o javnim nabavkama i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Krajem augusta Dom naroda državnog parlamenta je konačno usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, koji je ranije već usvojen i u Predstavničkom domu te je BiH tako napravila jedan korak bliže EU nakon dugog zastoja.

Podsjećaju i da je zbog političke opstrukcije Ministarstva finansija i trezora dovedena u pitanje nesmetana organizacija oktobarskih izbora kada je HDZ-ov ministar Vjekoslav Bevanda odbijao odobriti sredstva potrebna za održavanje izbora. Na kraju je morao reagovati i visoki predstavnik Christian Schmidt kako bi dovoljna sredstva bila doznačena Centralnoj izbornoj komisiji.

Održavanje izbora je ocijenjeno dobro, ali se kaže da su oktobarski izbori obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom koja je neujednačena.

Stručnjaci Evropske komisije navode da je Bosna i Hercegovina “značajno” povećala stopu usklađivanja sa zajedničkom spoljnom EU, koje se odnose na sankcije protiv Rusije koje su odgovor na agresiju u Ukrajini. U nacrtu dokumenta se podvlači da su se vlasti i stranke iz RS-a zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”.

U većini dokumenta o Bosni i Hercegovini se u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima.

Loš rad pravosuđa u BiH i izostanak saradnje sa EU

Posebnu su pažnju pridali stanju u pravosuđu navodeći da Evropska komisija nije zabilježila nijedan napredak u BiH po ovom pitanju.

Ocjenjuje se da se BiH nije poboljšala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mjere zaštite. Dodaje se da nedosljednost i preširoka diskreciona prava i dalje postoje u primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca.

“Potrebne su hitne mjere da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe i ojača njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, ocjenjuje se u nacrtu dokumenta.

Iako se priznaje da su u proteklih 12 mjeseci podignute neke optužnice koje se odnose na visoke kazne za korupciju, “ukupni rezultati ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”.

U izvještaju su policiju u BiH okarakterisali kao podložnu političkom miješanju.

Navode da nije operativna tačka kontakta za saradnju sa Agencijom za sprovođenje zakona Evropske unije (EUROPOL), te ne postoji sistemska saradnja sa Agencijom Evropske unije za saradnju u oblasti krivičnog pravosuđa (EUROJUST).

Od bosanskohercegovačkih vlasti se traži da hitno i da usvoje zakon za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma.

Također, Evropska komisija smatra da u Bosni i Hercegovini nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i obezbeđivanje finansijske podobnosti sistema javnog emitovanja. Ocjenjuje se da i dalje postoje izazovi kada je u pitanju sloboda okupljanja, posebno u RS-u.

Preporuka

Bez napretka i u preuzimanju odgovornosti za EU članstvo Bosna i Hercegovina, prema ocjeni Evropske komisije, treba da značajno pojača usklađivanje sa pravnim tekovinama EU te primjeni i ojača neophodne zakone. Od bosanskohercegovačkih vlasti se traži da hitno usvoje zakon za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma. Osim toga, naglašavaju da politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno da poprave situaciju u oblasti pravosuđa i drugih reformskih zakona.

“Tokom perioda na koji se izvještaj odnosi (12 mjeseci), postignut je ograničen ili nikakav napredak u različitim poglavljima pravne tekovine EU”, zaključuje se u izvještaju.(klix.ba)