Jedna od najvećih katastrofa u historiji Sarajeva dogodila se 23. oktobra 1697. godine, kada su austrijski vojskovođa Eugen Savojski i njegova vojska spalili grad.

Historijski arhiv Sarajevo na svom Facebook profilu prisjetio se ovog upada i dana kada je vojska Austrijskog carstva opustošila grad.

Prije nego se odlučio na takav pohod, Eugen Savojski je 6. oktobra iste godine sa 6.500 ratnika krenuo iz Osijeka i prešavši rijeku Savu kod Broda započeo kratkotrajnu invaziju na Bosnu.

“Nakon poraza koji su Osmanlije doživjele kod Sente u septembru 1697. godine, nesređeno stanje je zavladalo i u Bosanskom ejaletu, što je uz faktor trijumfa pobjede u spomenutoj bici i želju za daljnjim dokazivanjem bio činilac koji je podstakao odluku Savojskog da preduzme napad na Bosnu, sve do Sarajeva”, naveli su.

Prije samog napada Savojski je uputio pismo stanovnicima Sarajeva, u kojem ih poziva na predaju, ali je njegova ponuda bila odbijena.

“O napadu na grad Savojski je vodio dnevnik te svoj pohod opisuje i ovim riječima: ‘Izravno sam, dakle, uputio marš proti gradu, a čete sam u razvijenoj fronti postavio na uzvisinu neposredno blizu varoši. Odatle sam izašiljao odrede na pljačku. Turci su, doduše, najvrednije stvari već sklonili, no ipak je preostalo još dosta robe. Predveče je počeo grad gorjeti (naročito Tašlihan). Grad je vrlo velik i poptuno otvoren; ima 120 džamija krasnih. Turci su vanredno zaprepašteni i da je bilo priprave moglo se cijelo kraljevstvo (Bosna) zaposjesti i držati”, napisano je.

Ovaj napad zatekao je Sarajevo, iako iscrpljeno dugim ratovima Osmanlija, kao još uvijek bogat i napredan grad koji je doživio puni uspon u prethodnom stoljeću te je tada nazivan ‘cvijet među gradovima’.

“Međutim, u samo jednoj noći, 23. na 24. oktobar, grad je skoro potpuno nestao u požaru, stanovništvo se masovno iselilo ili je dijelom porobljeno. Pohod je ostavio nesagledive posljedice od kojih se grad dugo oporavljao”, zaključili su.