Na današnji dan prije 39 godina u Sarajevu su otvorene Zimske olimpijske igre, najveći sportski događaj u historiji grada.

Sarajevo je organizaciju 14. po redu Zimskih olimpijskih igara dobilo 8. maja 1978. na sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Atini kada je grad podno Trebevića šokantno pobijedio u konkurenciji japanskog Sapporoa i švedskog Göteborga.

Ubrzo je počela izgradnja borilišta, te je “nikla” Zetra, obnovljeni su Skenderija i stadion Koševo, sagrađeno je Olimpijsko selo na Mojmilu…

Sve je godinu dana prije početka ZOI bilo spremno za spektakl i samo se čekalo da najveći sportski događaj u historiji Jugoslavije počne.

Legendarna maskota Vučko je i danas jedan od simbola Sarajeva, a njeno legendarno i svugdje prepoznatljivo “Sarajevooooo…” otpjevao je Zdravko Čolić.

Dan pred početak Igara organizatori, ali i čitava Jugoslavija su se tresli od brige – snijega u februaru na planinama oko Sarajeva nije bilo. Mnogi su već pomislili kako će uzalud biti sva priprema za spektakl, a onda se u noći sa 7. na 8. februar desilo čudo – snijeg je padao tolikim intenzitetom da su se ujutro na dan igara organizatori hvatali za glavu jer je snijega bilo i previše.

Ali to nije bio nikakav problem za Sarajlije. Građani su uz pomoć vojske u ekspresnom roku očistili sva borilišta na Jahorini, Bjelašnici, Igmanu i Trebeviću i doveli ih u savršeno stanje za takmičenja.

Tačno 1.600 ljudi je nosilo olimpijsku baklju, a čast da zapali olimpijski plamen pripala je Sandri Dubravčić.

“Paljenje olimpijskog plamena na Koševu za mene predstavlja jednu ogromnu čast i malo je ljudi u sportskim krugovima koji se mogu s tim pohvaliti. Bio je to jedinstven trenutak – pun olimpijskog duha i veselja. Sarajevo je živjelo za Zimske olimpijske igre, to se moglo vidjeti na svakom koraku, ljudi su bili topli, srdačni i odlični domaćini”, prisjetila se tog svečanog trenutka Dubravčić u jednom od intervjua za Klix.ba.

Na Igrama je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja, a prvi put se u historiji olimpijskih igara na njima pojavio i jedan afrički skijaš, Lamine Gueye iz Senegala.

U programu Olimpijskih igara tada su bili alpsko skijanje, bob i sankanje, hokej i umjetničko klizanje, biatlon, nordijsko skijanje i ski-skokovi.

“Volimo Jureka više od bureka”

Iako je čitava Jugoslavija najveće nade polagala u ski-skakača Primoža Ulagu i skijaša Bojana Križaja, oni su podbacili, a heroj je postao Jure Franko koji je osvojio srebro u veleslalomu i na taj način Jugoslaviji donio prvu medalju na zimskim olimpijskim igrama u historiji, te je u njegovu čast i nastala krilatica “Volimo Jureka više od bureka”.

Najuspješnije države bile su države koje više ne postoje – Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i SSSR (6 zlatnih, 10 srebrenih i 9 bronzanih medalja).

Igre, koje su ocijenjene najuspješnije organizovanim do tada, su zatvorene 19. februara u Zetri pred 8.000 posjetilaca uz legendarnu poruku Juana Antonija Samarancha “lijepo je bilo u Sarajevu, do viđenja u Calgaryju”. (Klix.ba)