U Srbiji su sve učestaliji protesti zbog odnosa vlasti prema okolišu. Građani su posebno nezadovoljni iz tri razloga, a među njima je i onaj koji se zove Rio Tinto.

Posljednji protesti bili su protekli vikend, kada su blokirane saobraćajnice u Beogradu, Novom Sadu, Šapcu i još nekoliko gradova. Sukobi nisu izostali. Ovo je posljedica usvajanja Zakona o eksproprijaciji, za koji dio javnosti tvrdi da se njime pogoduje jednoj od najvećih metalurško-rudarskih kompanija na svijetu Rio Tinto i drugim privatnim firmama. Spomenuta anglo-australijska korporacija nedaleko od Bosne i Hercegovine želi eksploatisati litij.

Beograđani su proteklog vikenda na ulici iskazali nezadovoljstvo i zbog toga što je zrak u njihovom gradu jedan od najzagađenijih na svijetu. Njihovo nezadovoljstvo je utoliko veće, jer smatraju da se nadležni ne bave ovim problemom.

Stanovnici srbijanske prijestolnice negoduju i zbog početka gradnje metroa na Makiškom polju, koje je najveće gradsko izvorište vode.

Rio Tintov pohod na litij na štetu privatne svojine

Narodna skupština Srbije je 26. novembra usvojila Zakon o eksproprijaciji. Njime je omogućeno oduzimanje privatne imovine, najčešće zemljišta ili neke druge nepokretnosti, za ono što vlast ocijeni da je javno dobro, kao što je gradnja infrastrukture ili tvornice. Premijerka Srbije Ana Brnabić je prethodno navedeno istakla kao razlog za usvajanje ovog zakona.

Građane posebno zabrinjava to što zakon podrazumijeva da se svaki postupak koji se provodi na osnovu njega smatra hitnim. Vlasnik ima pet dana da se očituje o prijedlogu za eksproprijaciju, a najkasnije do 15 dana se donosi konačno rješenje o eksproprijaciji.

Za pojedine je ovo opasno i neprihvatljivo ugrožavanje privatne svojine. Pri stavu su da je to učinjeno zarad Rio Tinta i drugih privatnih kompanija.

Anglo-australijska korporacija kod Loznice, grada koji se nalazi u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, u dolini rijeke Jadar namjerava eksploatisati litij. Riječ je o sve vrednijem resursu s obzirom na to da je potreban za proizvodnju baterija električnih automobila i elektronskih uređaja. Upravo su ovakvi automobili i ovakvi uređaji značajni u energetskoj tranziciji.

Od Rio Tintove eksploatacije litija se strahuje iz razloga što se za eksploataciju koriste hemikalije kojima se može zagaditi voda, kao i zbog toga što je za eksploataciju potrebno mnogo vode. Shodno tome, može se desiti suša ako ne bude dovoljno kiše. S druge strane, iz Rio Tinta uvjeravaju da će zaštititi životnu sredinu i da će poštivati zakone.

Bojazan građana je i posljedica loših iskustava ranijih eksploatacija drugih resursa, odnosno ekoloških katastrofa u drugim dijelovima države.

Napominjemo da je specijalni izaslanik američkog ministarstva vanjskih poslova za Balkan Matthew Palmer, prema pisanju portala Balkan Insight, navodno sugerisao pojedinim srbijanskim opozicionim liderima da Rio Tinto ne bude tema na kojoj trebaju rušiti vlast.

“Vinča gori, a baba se češlja”

U glavnom gradu Srbije je bilo više protesta zbog zagađenog zraka i zbog toga što vlast nedovoljno čini da riješi ovaj problem.

Kao i u Sarajevu, u kojem nema protesta zbog ovog problema, uzroci zagađenog zraka su korištenje prljavih energenata za grijanje, tj. energetsko siromaštvo, veliki broj motornih vozila i neadekvatna saobraćajna infrastruktura. Ovo je tihi ubica koji ubija godinama.

Na jednoj od najvećih deponija u ovom dijelu Evrope – na beogradskoj Vinči početkom augusta ove godine izbio je požar čiji se dim širio gradom. On je bio razlog više da se protestima upozorava na zagađen zrak. Jedan takav protest je bio i početkom septembra, kada je na jednom od transparenata bilo ispisano “Vinča gori, a baba se češlja”. Time je slikovito opisan odnos nadležnih prema problemu zagađenog zraka.

Draga Đorđević iz Instituta za hemiju je na ovim protestima izjavila da je Srbija tokom zime “gasna komora.”

Realizacija višedecenijskog projekta – metroa nauštrb vode?

Beograđanima je dugo obećavana gradnja metroa i konačno je počela 22. novembra. Međutim, počela je na Makiškom polju, koje je najveće izvorište vode u ovom gradu. Protestovano je i na dan početka gradnje, jer se strahuje da bi grad mogao ostati bez pitke vode.

Oni kod kojih postoji strah upozoravaju da će se voda zagaditi građevinskim radovima, a da bi izvorište moglo u potpunosti nestati.

Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu je odustao od daljnje realizacije ovog projekta vrijednog milijardu eura. Među primjedbama ovog fakulteta je upravo i trasa metroa koji grade francuske kompanije Alstom i Egis.

Nadležni su obećali da će radovi biti završeni do 2030. Time bi glavni grad Srbije trebao dobiti dvije linije metroa ukupne dužine 42 kilometra sa 43 stanice.

Na ulicama od glumaca do opozicionih političara

Među onima koji protestuju protiv aktivnosti vlasti kojima bi se mogao ugroziti okoliš je i glumica Svetlana Bojković. Od javnih ličnosti postala je jedna od najistaknutijih demonstrantica. Između ostalog, poručila je da će se djelovanjem Rio Tinta Srbija pretvoriti u jednu veliku deponiju.

Istaknuti akter ekološke bune u Srbiji je i predsjednik opozicione stranke Zajedno za Srbiju bivši gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović. Bh. javnost ga pamti i po tome što je u martu prošle godine u Šapcu zabranio promociju knjige osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja.