Dodatne NATO-ove snage bit će raspoređene u Rumuniji, Slovačkoj i Bugarskoj nakon što alijansa predvođena SAD-om i formalno potvrdi tu odluku naredne sedmice.

O dodatnim snagama se razmišljalo i prošlog mjeseca, no taj prijedlog je navodno naišao na otpor nekih od zemalja u koje će stići vojnici.

U NATO-u je ipak postignut dogovor o novim snagama koji će biti formaliziran u srijedu, a tada će biti odobren pisani plan tokom sastanka ministara odbrane. Plan bi se mogao realizirati već na proljeće, a SAD i Francuska bi trebale poslati najviše vojnika na teren.

U tri baltičke zemlje i u Poljskoj već se nalaze hiljade vojnika drugih NATO članica, a sve su to mjere odbijanja potencijalne agresije Rusije i uvjeravanja istočnoevropskih susjeda da će ih alijansa zaštititi. Povećanje vojnog prisustva na “pragu Rusije” opravdavaju Washington i njegovi saveznici, koji mjesecima tvrde da će Moskva uskoro izvršiti invaziju na Ukrajinu, što Rusi demantuju.

Rusija tvrdi da nema namjeru napasti Ukrajinu te da vrši vojne manevre prema svom suverenom pravu. Moskva krivi NATO za eskalaciju tenzija tvrdeći da blok desetljećima ignoriše rusku zabrinutost zbog njegove ekspanzije u Evropi i razvoja vojne infrastrukture u Istočnoj Evropi.

DPA javlja da NATO planira uključiti moguće repozicioniranje vojnika u drugim dijelovima Evrope, a neki skeptici su zabrinuti zbog ruske reakcije na ove vijesti.

Javnost u Mađarskoj se protivi dolasku dodatnih snaga NATO-a, a DPA navodi da bi to bilo dovoljno da se RUsija ne odluči na odgovor.

Također, u Slovačkoj potoji značajno protivljenje prisustvu stranih snaga. Ipak, slovački parlament je ove sedmice odlulio da dopusti američkim snagama da koriste dvije baze u ovoj zemlji najmanje 10 godina u zamjenu za investiranje u njihovu infrastrukturu u iznosu od 100 miliona dolara.

Hiljade ljudi su izašle na protest protiv ove odluke, a samo 79 od 150 članova parlamenta je podržalo odluku, dok su se mnogi snažno protivili. (Klix.ba)